<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>granice Archives - EduCentar</title>
	<atom:link href="https://educentar.rs/tag/granice/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://educentar.rs/tag/granice/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Mon, 02 Mar 2020 15:28:34 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.1</generator>
	<item>
		<title>Ljutnja/Agresivnost kod tinejdžera</title>
		<link>https://educentar.rs/3836-2/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Educentar]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 02 Mar 2020 15:27:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[BLOG]]></category>
		<category><![CDATA[agresija]]></category>
		<category><![CDATA[agresivnoponasanje]]></category>
		<category><![CDATA[agresivnost]]></category>
		<category><![CDATA[bes]]></category>
		<category><![CDATA[deca]]></category>
		<category><![CDATA[djaci]]></category>
		<category><![CDATA[edukacija]]></category>
		<category><![CDATA[granice]]></category>
		<category><![CDATA[ljubav]]></category>
		<category><![CDATA[ljutnja]]></category>
		<category><![CDATA[nasilje]]></category>
		<category><![CDATA[otac]]></category>
		<category><![CDATA[pedagog]]></category>
		<category><![CDATA[problemiuponasanju]]></category>
		<category><![CDATA[psiholog]]></category>
		<category><![CDATA[roditelji]]></category>
		<category><![CDATA[vaspitanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://educentar.rs/?p=3836</guid>

					<description><![CDATA[<p>„Agresivnost je sastavni deo nasilja, ali nasilno ponašanje ne proističe iz agresivnih osećanja. Ona su samo sredstvo za prenošenje važnih poruka.“          <span class="excerpt-hellip"> […]</span></p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://educentar.rs/3836-2/">Ljutnja/Agresivnost kod tinejdžera</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://educentar.rs">EduCentar</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em>„Agresivnost je sastavni deo nasilja, ali nasilno ponašanje ne proističe iz agresivnih osećanja. Ona su samo sredstvo za prenošenje važnih poruka.“ </em></p>
<p style="text-align: left;"><em>                                       Jesper Juul</em></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Kao i druge emocije, ljutnja je potpuno prirodna, a ne može se reći ni da je agresivnost, koja je prati, isključivo pogrešno ponašanje.  Baš kao i fizički bol i ljutnja i agresivnost mogu imati važnu funkciju obaveštavanja o tome da nešto nije u redu, da nešto ne prija osobi i da treba nešto da promeni. A tinejdžersko doba baš i jeste doba velikog broja promena i nisu sve prijatne za mladu osobu u nastajanju.</p>
<p>Tinejdžer treba da shvati svoje fizičke promene, emocionalne promene, seksualnost koja se budi, potrebu da istovremeno pripada negde i bude u potpunosti nezavisan/na. Tinejdžer neretko raspravlja i o politici, moralu, privilegijama, pravima i obavezama, pravdi i nepravdi  i mnoštvu drugih tema, kako bi utvrdio ko je i gde će u životu. Sve ovo znači znači da će, verovatno, odbiti savet roditelja, nekad i kroz vikanje, lupanje vratima&#8230;</p>
<p>Roditelj je sigurna osoba sa kojom tinejdžer vodi žestoke razgovore, baš zato što zna da je na sigurnom i da je prihvaćen/a i voljen/a, baš kako i treba da bude.</p>
<p>Sklonost ljutnji i agresiji, ipak, nije nešto što roditelji lako podnose. Nekada im se čini kao da ponovo imaju dvogodišnjaka sa tantrumima.  U tim trenicima, važno je:</p>
<ul>
<li>Ne shvatati ispade tinejdžera lično,</li>
<li>Pažljivo slušati tinejdžera i imenovati emocije koje pokazuje, kako bi i sam shvatio šta mu treba (npr. „Deluje mi da si zaista uznemiren/ljut“uplašen/&#8230;“).</li>
<li>Postaviti jasne i dosledne granice u ponašanju tinejdžera (npr. „Voleo/la bih da pronađeš drugi način za rešavanja problema, bez vikanja na mene ili lupanja vratima. Šta misliš da bi ti moglo pomoći?“).</li>
</ul>
<p>Tinejdžeri se najčešće relativno brzo odljute, smire, budu potom srećni i ponašaju se uobičajeno.  Medjutim preterana ljutnja i agresivnost ponekad mogu ukazivati na problem koji zahteva stručnu pomoć.</p>
<p>Ako ste zabrinuti da su ljutnja i agresivnost vašeg adolescenta preterani, ako vaš tinejdžer verbalno nasilan,  preti  fizičkim nasiljem,  &#8211; ovo je važno  istražiti i stati mu na put uz stručnu podršku. Vi kao roditelji ste prvi i glavni u obezbedjivanju adekvatne pomoći za vaše dete.</p>
<p>Stručni tim Educentra ima razvijenu metodologiju rada sa decom sa agresivnim ponašanjem kako u porodici tako i van nje. Naše višegodišnje iskustvo govori nam da, kada se tinejdžeri uključe u tretman zajedno sa roditeljima, dolazi do pozitivnih promena u ponašanju. Tinejdžeri nauče da prepoznaju svoje emocije, nauče veštine kako da se nose sa negativnim emocijama i svakodnevnim stresom i uz podršku roditelja i stručnjaka prevazilaze ovu razvojnu krizu.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://educentar.rs/3836-2/">Ljutnja/Agresivnost kod tinejdžera</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://educentar.rs">EduCentar</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Svi su očevi, a ko su tate?</title>
		<link>https://educentar.rs/svi-su-ocevi-a-ko-su-tate/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Educentar]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 13 Jan 2020 12:42:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[BLOG]]></category>
		<category><![CDATA[deca]]></category>
		<category><![CDATA[granice]]></category>
		<category><![CDATA[ljubav]]></category>
		<category><![CDATA[tata]]></category>
		<category><![CDATA[tate]]></category>
		<category><![CDATA[vaspitanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://educentar.rs/?p=3810</guid>

					<description><![CDATA[<p>The post <a rel="nofollow" href="https://educentar.rs/svi-su-ocevi-a-ko-su-tate/">Svi su očevi, a ko su tate?</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://educentar.rs">EduCentar</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="vc_row wpb_row vc_row-fluid"><div class="wpb_column vc_column_container vc_col-sm-12"><div class="vc_column-inner"><div class="wpb_wrapper">
	<div class="wpb_text_column wpb_content_element " >
		<div class="wpb_wrapper">
			<p>Izraz &#8220;roditelj&#8221; uglavnom asocira na majku, a  otac, ako se pominje, nekako se smešta medju druge ljude koji imaju uticaj na dete. Knjige, časopisi, blogovi, TV emisije,&#8230;se bave najvećim delom majkama i šalju poruke majkama. Očevi koji žele da se aktivnije uključe u život svoje dece, često ne nailaze na podršku i ohrabrivanje od strane šire porodice, svojih prijatelja, poslodavaca, pa čak i partnerki,&#8230;kao da tata nije nešto nužno u životu deteta, jer je mama već tu.   Poruka koja je sakrivena u ovakvom odnosu prema muškarcima koji su roditelji je da muškarce ne zanima roditeljstvo, oni imaju druge zadatke u porodici (npr. finasiranje, kažnjavanje,&#8230;) Mnogi očevi izražavaju osećaj da su i dalje građani drugog reda u svetu svoje dece i žele to da promene.</p>
<p>Neke stvari se po tom pitanju menjaju, kako se i svet menja  društvenim, ekonomskim i tehničkim napretkom od 20. veka na ovamo. Počele su promene u strukturi i funkciji porodice. Način na koji društvo gleda na tradicionalne uloge očeva i majki se omekšava i polako se menjaju tradicionalne roditeljske uloge (i za žene i za muškarce). Svi polako shvatamo ono što su mnoga psihološka istraživanja pokazala,  a to je da su tate i mame jednako važne kao negovatelji, zaštitnici, finansijska podrška i, što je najvažnije, modeli socijalnog i emocionalnog ponašanja za dete.</p>
<p>Tate i mame imaju drugačije pristupe u vaspitavanju deteta. Sam po sebi, nijedan stil roditeljstva nije dovoljan, a uzeti zajedno, oni dopunjuju i uravnotežavaju jedan drugog. Ovako tate i mame zajedno oplemenjuju nadolazeću generaciju zdravim, dobro zaokruženim pristupom životu.</p>
<p><strong>Kakav uticaj tata ima na dete?</strong></p>
<p>Tate vole svoju decu „opasnije“ &#8211;  igraju se „grublje“, što podstiče dete na preuzimanje rizika i isprobavanje šireg spektra različitih metoda za bavljenje izazovima u životu.</p>
<p>Tate uče decu odgovornosti, objektivnosti i posledicama ispravnog i pogrešnog ponašanja.  Skloni su naglašavanju pravila, pravde, pravičnosti, poštovanja medju ljudima i dužnosti, pa tako uče svoju decu kako da preuzimanju odgovornost za sebe i svoje ponašanje.</p>
<p>Tate su, takodje, stubovi u razvoju detetovog emocionalnog blagostanja.  Svojim prisutupom i angažovanošću u vaspitavanju deteta kod deteta razvijaju osećaj ssigurnosti, blagostanja, samopoštovanja i autentičnosti.</p>
<p>Tate podstiču zdravu konkurenciju, stvarajući nezavisnost (dok majke pre promovišu jednakost, stvarajući osećaj sigurnosti) i naglašavaju važnost veština komunikacije, koje pomažu deci da prošire svoj rečnik i intelektualne kapacitete. Kad su, uz to, saosećajni i podržavajući, to uveliko utiče na detetov kognitivni razvoj i na akademska postignuća.</p>
<p>Obrasci ponašanja koje tata uspostavlja u odnosima sa svojom decom, diktiraju kako će se njegova deca odnositi prema drugim ljudima i koliko razvijene socijane i društvene veštine će imati. Način na koji tata postupa sa svojim detetom će uticati na ono što će to dete, kada poraste,  tražiti od drugih ljudi u svom životu. Prijatelji, ljubavnici i supružnici se biraju na osnovu toga kakvom se odnosu dete naučilo sa tatom: tata pokazuje svojoj ćerki kakav je dobar odnos sa parnerom (npr. ako je tata nežan i podržavajuć, njegova ćerka će te osobine potražiti kod svojih ljubavnih partnera; ako je tata snažan i hrabar, ona će uglavnom birati partnere sličnih osobina), a sinovi oblikuju sebe kao buduće partnere po ugledu na tatu (npr. ako se tata odnosi brigajuće prema drugim ljudima, sin će najverovatnije raditi isto).</p>
<p>Deca koja su vezana za tate, koji vole to što su zaista angažovani roditelj svome detetu &#8211; imaju manje problema u ponašanju. Ako tate imaju čestu interakciju sa svojom decom od najranijeg uzrasta (od uzrasta novorodjenčeta do predškolskog uzrasta), deca se uče kako da regulišu svoja osećanja i ponašanja. Stoga, zaštićenija su od rizika od zloupotrebe alkohola i droga.</p>
<p><strong>Šta kada tata nije tu?</strong></p>
<p>Čak i kada  tate fizički nisu prisutne u porodici svoje dece (npr. zbog razvoda), treba se potruditi da se nadje način da ostanu u kontaktu sa svojim detetom, jer će, uz doslednu prisutnost u životu deteta i pokazivanje ljubavi detetu, dete lakše prevazići i bolnu činjenicu da mama i tata nisu zajedno (pored svih drugih dobrobiti koje će dete imati od prisutnosti tate).</p>
<p>Ako je nemoguće za dete da njegov tata bude u njegovom životu (npr. usled smrti roditelja ili nepznatosti oca za dete ili kakvih zakonskih prepreka), važno je detetu obezbediti neki drugi muški roditeljski model koji će, bar donekle, zameniti tatu (npr. ujaci, stričevi, kumovi, novi ljubavni partneri majke ili sl. )</p>
<p><strong>Kako podstaći očeve da budu tate?</strong></p>
<p>Pored svesnosti objektivnih kulturoloških prepreka na koje muškarci nailaze u ulozi roditelja i odlučnog rada na sistemskom menjanju pogrešnih i loših praksi, podrška najbližih je vrlo važna.</p>
<p>Ako  muškarac oseti da ga najbliži razumeju u želji da bude aktivan učesnih u svim aspektima brige o detetu i vaspitanju, da je poštovan i voljen zbog svog truda i ljubavi koju trudom oko deteta pokazuje – biće mnogo svesniji svoje vrednosti, što onda vodi do još veće odlučnosti da bude uključen u život svoga detet i porodice na kvalitetan način. Nekada je tatama dovoljno da čuju: „Hvala ti, dobro obavljen posao!&#8221;</p>

		</div>
	</div>
</div></div></div></div>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://educentar.rs/svi-su-ocevi-a-ko-su-tate/">Svi su očevi, a ko su tate?</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://educentar.rs">EduCentar</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
