<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>otac Archives - EduCentar</title>
	<atom:link href="https://educentar.rs/tag/otac/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://educentar.rs/tag/otac/</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Mon, 13 Apr 2020 14:45:22 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.1</generator>
	<item>
		<title>Ljutnja/Agresivnost kod tinejdžera</title>
		<link>https://educentar.rs/3836-2/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Educentar]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 02 Mar 2020 15:27:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[BLOG]]></category>
		<category><![CDATA[agresija]]></category>
		<category><![CDATA[agresivnoponasanje]]></category>
		<category><![CDATA[agresivnost]]></category>
		<category><![CDATA[bes]]></category>
		<category><![CDATA[deca]]></category>
		<category><![CDATA[djaci]]></category>
		<category><![CDATA[edukacija]]></category>
		<category><![CDATA[granice]]></category>
		<category><![CDATA[ljubav]]></category>
		<category><![CDATA[ljutnja]]></category>
		<category><![CDATA[nasilje]]></category>
		<category><![CDATA[otac]]></category>
		<category><![CDATA[pedagog]]></category>
		<category><![CDATA[problemiuponasanju]]></category>
		<category><![CDATA[psiholog]]></category>
		<category><![CDATA[roditelji]]></category>
		<category><![CDATA[vaspitanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://educentar.rs/?p=3836</guid>

					<description><![CDATA[<p>„Agresivnost je sastavni deo nasilja, ali nasilno ponašanje ne proističe iz agresivnih osećanja. Ona su samo sredstvo za prenošenje važnih poruka.“          <span class="excerpt-hellip"> […]</span></p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://educentar.rs/3836-2/">Ljutnja/Agresivnost kod tinejdžera</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://educentar.rs">EduCentar</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em>„Agresivnost je sastavni deo nasilja, ali nasilno ponašanje ne proističe iz agresivnih osećanja. Ona su samo sredstvo za prenošenje važnih poruka.“ </em></p>
<p style="text-align: left;"><em>                                       Jesper Juul</em></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Kao i druge emocije, ljutnja je potpuno prirodna, a ne može se reći ni da je agresivnost, koja je prati, isključivo pogrešno ponašanje.  Baš kao i fizički bol i ljutnja i agresivnost mogu imati važnu funkciju obaveštavanja o tome da nešto nije u redu, da nešto ne prija osobi i da treba nešto da promeni. A tinejdžersko doba baš i jeste doba velikog broja promena i nisu sve prijatne za mladu osobu u nastajanju.</p>
<p>Tinejdžer treba da shvati svoje fizičke promene, emocionalne promene, seksualnost koja se budi, potrebu da istovremeno pripada negde i bude u potpunosti nezavisan/na. Tinejdžer neretko raspravlja i o politici, moralu, privilegijama, pravima i obavezama, pravdi i nepravdi  i mnoštvu drugih tema, kako bi utvrdio ko je i gde će u životu. Sve ovo znači znači da će, verovatno, odbiti savet roditelja, nekad i kroz vikanje, lupanje vratima&#8230;</p>
<p>Roditelj je sigurna osoba sa kojom tinejdžer vodi žestoke razgovore, baš zato što zna da je na sigurnom i da je prihvaćen/a i voljen/a, baš kako i treba da bude.</p>
<p>Sklonost ljutnji i agresiji, ipak, nije nešto što roditelji lako podnose. Nekada im se čini kao da ponovo imaju dvogodišnjaka sa tantrumima.  U tim trenicima, važno je:</p>
<ul>
<li>Ne shvatati ispade tinejdžera lično,</li>
<li>Pažljivo slušati tinejdžera i imenovati emocije koje pokazuje, kako bi i sam shvatio šta mu treba (npr. „Deluje mi da si zaista uznemiren/ljut“uplašen/&#8230;“).</li>
<li>Postaviti jasne i dosledne granice u ponašanju tinejdžera (npr. „Voleo/la bih da pronađeš drugi način za rešavanja problema, bez vikanja na mene ili lupanja vratima. Šta misliš da bi ti moglo pomoći?“).</li>
</ul>
<p>Tinejdžeri se najčešće relativno brzo odljute, smire, budu potom srećni i ponašaju se uobičajeno.  Medjutim preterana ljutnja i agresivnost ponekad mogu ukazivati na problem koji zahteva stručnu pomoć.</p>
<p>Ako ste zabrinuti da su ljutnja i agresivnost vašeg adolescenta preterani, ako vaš tinejdžer verbalno nasilan,  preti  fizičkim nasiljem,  &#8211; ovo je važno  istražiti i stati mu na put uz stručnu podršku. Vi kao roditelji ste prvi i glavni u obezbedjivanju adekvatne pomoći za vaše dete.</p>
<p>Stručni tim Educentra ima razvijenu metodologiju rada sa decom sa agresivnim ponašanjem kako u porodici tako i van nje. Naše višegodišnje iskustvo govori nam da, kada se tinejdžeri uključe u tretman zajedno sa roditeljima, dolazi do pozitivnih promena u ponašanju. Tinejdžeri nauče da prepoznaju svoje emocije, nauče veštine kako da se nose sa negativnim emocijama i svakodnevnim stresom i uz podršku roditelja i stručnjaka prevazilaze ovu razvojnu krizu.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://educentar.rs/3836-2/">Ljutnja/Agresivnost kod tinejdžera</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://educentar.rs">EduCentar</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ko su deca koja vrše nasilje?</title>
		<link>https://educentar.rs/ko-su-deca-koja-vrse-nasilje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Educentar]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 22 Jan 2020 12:02:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[BLOG]]></category>
		<category><![CDATA[deca]]></category>
		<category><![CDATA[djaci]]></category>
		<category><![CDATA[djak]]></category>
		<category><![CDATA[đaci]]></category>
		<category><![CDATA[đak]]></category>
		<category><![CDATA[majka]]></category>
		<category><![CDATA[nasilje]]></category>
		<category><![CDATA[nastavnici]]></category>
		<category><![CDATA[otac]]></category>
		<category><![CDATA[roditelji]]></category>
		<category><![CDATA[škola]]></category>
		<category><![CDATA[vršnjaci]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://educentar.rs/?p=3813</guid>

					<description><![CDATA[<p>The post <a rel="nofollow" href="https://educentar.rs/ko-su-deca-koja-vrse-nasilje/">Ko su deca koja vrše nasilje?</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://educentar.rs">EduCentar</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="vc_row wpb_row vc_row-fluid"><div class="wpb_column vc_column_container vc_col-sm-12"><div class="vc_column-inner"><div class="wpb_wrapper">
	<div class="wpb_text_column wpb_content_element " >
		<div class="wpb_wrapper">
			<p>Postoje različita istraživanja koja objašnjavaju zašto se deca ponašaju nasilno prema svojim vršnjacim. Mnogi stručnjaci iznose svoja mišljenja i stavove po tom pitanju. Kroz sopstveno desetogodišnje iskustvo u radu sa decom koja su počinioci nasilja, a kojih je bilo mnogo, uvek se postavljalo pitanje šta se krije iza takvog ponašanja, koju poruku ovo dete šalje.</p>
<p>Neki kažu da ova deca privlače pažnju drugih na sebe. Ovo ne mora biti nužno tačno.  Takva deca najčešče imaju razvijene samozaštitne mehanizme, koji se aktiviraju kada prepoznaju opasnost.  Zašto? Zato što su i oni bili žrtve nasilja u nekom periodu svog života, možda su i dalje, ali to niko ne zna. Da bi preživeli opasnu situaciju, preduzimaju ono što im se pokazalo kao najbolji zaštitni mehanizam, a to je napad, jer će tako zastrašiti vršnjaka i time pokazati drugima da se nikoga ne plaše. Deca sa nasilničkim ponašanjem nisu nužno žrtve porodičnog nasilja, roditelji nisu nužno modeli koji kod dece izazivaju ovakvo ponašanje. To mogu biti i neki drugi odrasli iz njihovog okruženja ili čak drugi vršnjaci koji imaju nasilničko  ponašanje. U svakom slučaju – treba im neka samozaštita.</p>
<p>Praksa pokazuje da će oni promeniti svoje ponašanje onda kada razviju drugačije modele samozaštite. Obe grupe dece – i žrtve i počinioce nasilja, moramo svakodnevno učiti različitim veštinama prihvatljivih načina borbe za sebe i svoju sigurnost. Decu najpre treba da vidimo kao decu koja nemaju ova znanja i iskustva koja mi imamo. Potom da budemo svesni da su njihove velike oči uprte u nas sa očekivanjem da im dajemo ljubav, ali i granice, razumevanje, prihvatanje i priliku za učenje. Ponašanje deteta korigujemo, a ličnost u potpunosti prihvatamo. Jedino na taj način možemo da izazovemo promenu u ponašanju.</p>
<p><strong>Roditelji dece sa nasilničkim (problematičnim) ponašanjem</strong></p>
<p>Mnogi roditelji, nastavnici i drugi stručnjaci, žale se na saradnju sa roditeljima dece sa nasilničkim ponašanjem.  Analizom  mnogih porodice koje su prošle kroz naše savetovalište, dolazi se do zaključka da su ti roditelji najčešće bili izloženi optužbama, zahtevima drugih da njihova deca odmah promene svoje ponašanje, svakodnevnim pritiscima putem telefona, ako je dete sa svakodnevnim problematičnim ponašanjem. U razgovoru sa njima se prepoznaje strah i krivica, ali i stid, jer je dete rezultat njihovog vaspitanja &#8211; gledajući ponašanje njihovog deteta, oni su u tome omanuli i to je najveći poraz za roditelje.</p>
<p>Kako bi bilo kada bi takvim roditeljima najpre ponudili prihvatanje i razumeli ih u njihovom , a onda preduzimali druge mere? Iskustvo govori da je takav način uvek dao pozitivne rezultate i saradnju. Ono što je činjenica koju ne smemo da zaboravimo jeste da  svaki roditelj želi najbolje za svoje dete, ali način na koji postupa sa detetom nije uvek  dobar.  Iz tog razloga dolazi do problema u komunikaciji i nerazumevanja između roditelja i deteta tinejdžera.</p>
<p>Zato roditelji, kada ste u nedoumici, kada sumnjate da vam stvari izmiču kontroli, ako i dođe do situacije da je vaše dete optuženo za vršnjačko nasilje ili neko drugo problematično ponašanje, ne osećajte se loše  i ne odustajte od svog deteta. Ako verujete da ste bespomoćni u takvoj situaciji, vaša reakcija neće biti adekvatna. Obratite se stručnjaku za roditeljstvo i vaspitanje, potražite savet i konsultujte se šta je najbolje za vaše dete da uradite.</p>
<p><strong>Vršnjačko nasilje i školske procedure</strong></p>
<p>Bez obzira u kojoj ste ulozi u toku nekog disciplinskog postupka, jako je važno da vi, kao roditelji, budete upućeni u to koja su vaša prava kao i prava vašeg deteta.</p>
<p>Konvencijom o dečijim pravima navedeno je, izmedju ostalog,  i PRAVO DETETA NA INFORMACJJU. To znači da je važno i korisno da ste informisani o samoj proceduri disciplinskog postupka: ko sve učestvuje, šta vaše dete može očekivati, ko će sve sa njim razgovarati i kada itd.  U praksi se susrećem često sa pitanjima da li mogu da saslušaju dete bez prisustva roditelja, šta će sada da se desi kada su svi dali izjavu i sl., što govori o tome da roditelji imaju mnoge dileme o samom postupku i često dovode u pitanje donošenje odluke.</p>
<p>Na žalost , zaposleni u školi pretvorili su se u policajce koji istražuju, saslušavaju svedoke, uzimaju izjave kako bi doneli pravednu odluku i odlučili ko je odgovoran za nastalu situaciju. Sigurno da to nije svima i uvek lako i da nisu srećni zbog ovog posla. Ipak, važno je da upoznaju roditelje sa celom procedurom i njihovim pravima, kako bi roditelji mogli da pripreme decu za sam proces koji ponekada traje i do mesec dana. Priprema podrazumeva davanje detetu informacije o tome šta je disciplinski postupak,  šta ih očekuje, ko će sve sa njima razgovarati, da će biti sigurna i zaštićena, da treba da govore istinu i sl.,   kako bi deca prošla ovaj postupak sa što manje stresa i traume.</p>

		</div>
	</div>
</div></div></div></div>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://educentar.rs/ko-su-deca-koja-vrse-nasilje/">Ko su deca koja vrše nasilje?</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://educentar.rs">EduCentar</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
